Prelijepi cvijet perunike rasprostranjen je širom svijeta, od davnina je poznat i u našim krajevima. Perunika je 2000. godine proglašena je hrvatskim nacionalnim cvijetom .

Naziv perunika potječe iz slavenske mitologije od staroslavenskog boga Peruna i njegove žene boginje Perunike.

Sama biljka je zeljasta trajnica koja pripada porodici Iridaceae, a kod nas je najrasprostranjenija obična perunika (lat. Iris germanica) koja spada u tzv. rizomatske perunike. Ima zadebljanu podzemnu stabljiku koja se razgranjuje vodoravno u zemlju.

Nadzemni dio stabljike je okrugao i visok te doseže visinu do 100 cm kod visokih perunika ili 10 cm kod patuljastih perunika. Listovi su joj mesnati, kopljasti i uspravni te ostaju zeleni tijekom cijele godine.

Cvijet joj ima šest latica, 3 male uzdignute i 3 velike obješene. Plave je boje s ljubičastim žilicama i žutim mrljama pri dnu.

Jedna biljka razvije istovremeno više cvjetnih stapki, a unutar cvijeta pojavljuju se sitne dlačice zbog česta se obične perunike često nazivaju i bradate perunike.

Uzgoj obične perunike

Perunike su vrlo jednostavne za uzgoj. Preferiraju suha i pjeskovita tla na osunčanom položaju.

Ne smiju se gnojiti gnojivima bogatim dušikom. Tijekom cvjetanja potrebno je uklanjati cvjetove jer će se u protivnom biljka umoriti stvaranjem velike količine sjemena.

Visoke perunike najbolje je saditi u pozadine cvjetnih gredica, a one niske uz rubove cvjetnjaka ili kamenjare.

Razmnožavanje i sadnja obične perunike

Za jesensku sadnju potrebno je odmah obaviti oranje na nakon uklanjanja prethodnog usjeva, a za proljetnu potrebno je pričekati da poorana površina prezimi.

Za razmnožavanje se koristi rizom (podzemna stabljika) kojeg je potrebno izvaditi iz tla i podijeliti na nekoliko dijelova.

Nakon toga, dijelove rizoma sadimo plitko te prekrivamo s 2 do 3 cm zemlje na međusobnom razmaku od 35 cm.